BOSANSKI DANI U INNSBRUCKU: KULTURNO POVEZIVANJE I SJEĆANJE

Bosanskohercegovačka zajednica u Austriji proslavila je Dane Bosne u Innsbrucku, dvodnevnom manifestacijom posvećenom kulturi, historiji i zajedništvu.

PRVI DAN: FILM, RAZGOVOR I ZAJEDNIČKI TRADICIJE

U hotelu „Grauer Bär“, 4. aprila, održana je Bosanska večer uz projekciju filma bosanskohercegovačkog književnika Jovice Letića. Film je kroz prizmu historije istaknuo zajedničke veze Austrije i BiH, s naglaskom na najvredniji kapital Bosne i Hercegovine – ljudski potencijal.

Prikazan je put od lojalnih vojnika austrougarske vojske, preko djelovanja Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, do formiranja bosanske nacionalne manjine, što je izazvalo živ odjek među prisutnima.

Nakon projekcije uslijedio je panel-razgovor o temama iz filma, koje se prepliću i s knjigom „Pomirenje svjetova“. Autor knjige, Siradj Duhan, predstavio je djelo te istaknuo važnost dijaloga kroz kulturnu baštinu.

Rasprava je potaknula entuzijazam za učvršćivanje ovakvih susreta kao tradicije, na čemu su se svi složili. Večer je zaključena tombolom s knjižnim nagradama, dodatno oplemenivši toplu atmosferu.

DRUGI DAN: ODAVANJE ČASTI I ZAJEDNIČKA USPOMENA

Drugog dana, 5. aprila, održana je komemoracija na vojnom groblju u Innsbrucku, gdje počivaju brojni bosanskohercegovački vojnici iz Prvog svjetskog rata.

Program je otvorila dirljiva kombinacija flaute Dominike Hučke i recitacije pjesme „Gorčin“ Maka Dizdara u izvedbi Daniele Evans.

Hermann Hotter, predsjednik Crnog Krsta Tirola i dugogodišnji gost manifestacije, istaknuo je simboličnost okupljanja na ovom mjestu:

„Ovo je mjesto sjećanja na zajedničku historiju i most između naroda.“

U svečanom govoru, Siradj Duhan pozvao je na traženje puteva razumijevanja među nacijama:

„Ratovi nikada nisu rješenje. Naša je dužnost graditi mostove kako bi buduće generacije mogle dijeliti mir.“ Cijeli govor dostupan je ispod foto-galerije u okviru članka.

INICIJATIVA ZA ZAJEDNIČKI SPOMENIK

Najznačajniji ishod ovogodišnjih Dana bila je inicijativa Vijeća Austrijskih Bosanaca za podizanje zajedničkog spomenika svim poginulim bosanskohercegovačkim vojnicima Prvog svjetskog rata, pokopanima u Amrasu.

Predloženo je postavljanje stećka– tradicionalnog bosanskog nadgrobnog spomenika . Ova simbolična gesta ne bi samo očuvala sjećanje na pretke, već i osnažila veze bosanske dijaspore s Innsbruckom.

Cijela manifestacija odvijala se u dostojanstvenom tonu, potvrdivši snagu kulturne baštine kao temelja zajedništva.

Zajedno idemo dalje

Napomena: U nastavku slijedi govor predsjednika Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, Siradja Duhana.

Poštovane dame i gospodo,

Vojno groblje Amras u Innsbrucku nije samo mjesto sjećanja na one koji ovdje počivaju, već i simbol povezanosti među narodima. Danas se mi, pripadnici bosanske manjine u Austriji, sjećamo naših hrabrih predaka koji su dali svoje živote za zajedničku domovinu tokom Prvog svjetskog rata.

Bosansko-hercegovački pukovi su se ubrajali među najhrabrije jedinice u sklopu austrougarske vojske. Ovdje želimo podsjetiti da su se nekada svi stanovnici Bosne i Hercegovine nazivali "Bošnjacima". Danas riječ „Bosanci“ označava sve građane Bosne i Hercegovine. Svojim zalaganjem, ovi ljudi nisu samo pokazali odanost, već i zahvalnost za razvoj svoje domovine u prethodnim decenijama.

Kao što se može vidjeti i na spomenicima ovdje, posebno obilježje bosanskih vojnika bio je fes, koji se nosio u različitim bojama u zavisnosti od prilike: siv u borbi, crven na paradama i bijel u mornarici. Bez obzira na vjeru, svi vojnici bosanskih pukova nosili su ovo obilježje zajedništva i pripadnosti.

Ovdje želim posebno istaći bosansko-hercegovačku pješadijsku jedinicu broj 2 iz regrutne oblasti Banja Luka, koja je postala najodlikovaniji puk cijele austrougarske vojske. U njenim redovima služio je i vitez Marije Terezije, kapetan Gojkomir Glogovac, koji je i sam porijeklom iz Bosne.

Na početku Prvog svjetskog rata, ovaj puk je činilo gotovo 50% pravoslavnih Srba, 35% muslimana i 15% katolika Hrvata. U njemu je bilo i nekoliko jevrejskih i pripadnika drugih vjeroispovijesti. Njihova zajednička posvećenost i sloga su ono što danas ovdje s ponosom odajemo.

Ova raznolikost nije bila slabost, već snaga. Pokazuje nam da se veliki izazovi mogu savladati samo jedinstvom, a ne podjelama – spoznaja koja i danas ima svoju vrijednost. Stoga je i sasvim opravdano da su vojnici iz Bosne i Hercegovine, koji su zbog rana ili bolesti preminuli u Innsbrucku, svoj vječni mir našli na ovako dostojanstvenom mjestu u Amrasu.

Stoga je sasvim opravdano što su vojnici iz Bosne i Hercegovine koji su umrli od posljedica ranjavanja ili bolesti u Innsbrucku pronašli svoj posljednji mir na tako dostojnom mjestu u Amrasu.

Ovdje ne želimo da govorimo o junačkim podvizima, već da se podsjetimo da je i oprost dio života koji nam omogućava da gradimo budućnost.

Samo ako pamtimo bez mitologizacije i ako praštamo, možemo zajedno kročiti u budućnost.

Budućnost će nam omogućiti bolji i razumljiviji zajednički život ukoliko poznajemo istoriju i iz nje izvučemo pravu pouku.

Kako se historija često pripovijeda iz različitih perspektiva, naš je zadatak da pronađemo zajednički imenitelj s kojim svi mogu živjeti.

Prije svega je važno pronaći put kako ne bi došlo do ratnih dejstava.

Ova lekcija ne važi samo za odnose među državama, već počinje od malih stvari – od suživota među komšijama i zajednicama. Najbolji put je njegovanje dobrosusjedskih odnosa kroz međusobno poštovanje – jer kada to stavimo na prvo mjesto, nastaje pozitivna spirala koja sve nas nosi naprijed.

Zato smo danas ovdje, da se prisjetimo na ovom mjestu i zajedno gradimo budućnost. Neka priznata bosanska manjina u Austriji da svoj doprinos tome.

U tom duhu, zahvaljujemo svima koji čuvaju ovo mjesto sjećanja i time grade mostove između prošlosti i budućnosti. Naša posebna zahvalnost ide Pokrajinskoj službi Austrijskog crnog krsta za održavanje groblja, kao i koordinatorima Bosanskog Akademskog Društva u Austriji i EU koji su omogućili održavanje ove komemoracije.

Siradj Duhan,

Predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji i EU