Amras 2024

20. aprila organizirana je prva posjeta vojnom groblju Amras. Ova manifestacija je nastavak kulture sjećanja koju njeguje Bosansko Akademsko Društvo u Austriji i EU.

Svečanosti su prisustvovali:

Od austrijskih zvaničnika:

Franz Fischler, raniji evropski komesar

Hermann Hotter, predsjednik Crnog Krsta za Tirol

Iz Beča:

Siradj Duhan, predsjednik BADEU

Davul Ljuhar, počasni konzul BiH u Austriji

Alen Suljagić, potpredsjednik BADA

Iz Innsbruck-a:

Mato Dominković, Nedeljko Vučković, članovi BADA i BADEU

 

Jako nas je obradovala posjeta predsjednika Bosanskog Akademskog Društva Njemačke, Azim Čauševića sa suprugom.

Muzički okvir dala je Dominika Hučka, članica Tirolske filharmonije, uz flautu i dio W.A. Mozartov violinsogi koncerta u G-duru, 2. stavak.

U sklopu ove informacije dostavljamo govore predsjednika BADA/BADEU i predsjednika Austrijsko-Bosanskohercegovačkog društva u Austriji kojeg je pročitao počasni konzul Davul Ljuhar.

Austrijska delegacija se jako obradovala ovoj inicijativi. Raniji EU komesar Dr. Fischler, koji je i član komiteta podrške razvoju bosanske nacionalne manjine u Austriji, će i dalje podržavati naše projekte koji imaju karakter podrške razvoju dobrih odnosa medju narodima.

Naglašeno je da će bosanska nacionalna manjina u Austriji nastaviti započeti proces širenja dobrosusjedskih odnosa sa svim nacijama u Evropi.

Dogovoreno je da se sljedeći susret održi treće subote u aprilu 2025. Godine.

Zajedno idemo dalje

Tim BADA/BADEU

Info: U nastavku donosimo govore predsjednika Austrijsko-bosanskohercegovačkog udruženja, Oberst i.R. Wolfgang F.J. Wildberger MSD i predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji, Siradj Duhan.


Izdvajamo govor pukovnika Wolfgang Wildberger-a, predsjednika Austrijsko-bosanskohercegovačkog udruženja:

Pozdrav za sjećanje na bošnjačkom mezarju Amras 20.aprila 2024.

Kao predsjednik Austrijsko-bosanskohercegovačkog društva, duboko pozdravljam inicijativu za sjećanje na dio Bošnjaka na velikom vojničkom groblju u Innsbrucku/Amrasu. Veoma mi je žao što ne mogu lično prisustvovati, jer sam već ranije obećao učešće na drugom događaju.

Bosanskohercegovački pukovi - treba napomenuti da su ranije svi stanovnici Bosne i Hercegovine nazivani "Bošnjacima" - u Prvom svjetskom ratu su bili među najhrabrijima u vojsci Monarhije. Time su pokazali i zahvalnost za izgradnju austro-ugarske Monarhije u prethodnih 35 godina. Ovdje bih posebno spomenuo bosansko-hercegovački pješački puk br. 2 sa sjedištem u Banja Luci, koji je postao najviše odlikovani puk u cijeloj k.u.k. vojsci. Kapetan puka Gojkomir Glogovac, također iz Banja Luke, bio je i nosilac najvišeg ordena za hrabrost Marije Terezije.

Stoga je sasvim opravdano što su vojnici iz Bosne i Hercegovine koji su umrli od posljedica ranjavanja ili bolesti u Innsbrucku pronašli svoj posljednji mir na tako dostojnom mjestu u Amrasu.

Velika zahvalnost ovdje pripada državnoj instituciji Austrijskog crnog krsta koja je odgovorna za brigu o groblju. Ali također se zahvaljujem u ime Austrijsko-bosanskohercegovačkog društva inicijatorima i koordinatorima Bosanskom Akademskom Društvu u Austriji i EU za ovu uzornu akciju!

Za Austrijsko-bosanskohercegovačko društvo  

Wolfgang F.J. Wildberger, Predsjednik


Govor Predsjednika Bosanskog Akademskog Društva u Austriji i EU, Siradj Duhan

Poštovane dame i gospodo,

Vojno groblje Amras u Insbruku nije samo mjesto sjećanja na one koji ovdje leže, već i simbol povezanosti nacija. Danas želimo se mi, pripadnici bosanske nacionalna manjine u Austriji, sjetiti naših predaka koji su dali život za zajdničku domovinu.

Prvi svjetski rat bio je vrijeme nemjerljivih žrtava i neizrecivog stradanja. Ljudi iz cijelog svijeta bili su uvučeni u konflikt boreći se za svoje zemlje. Među njima i veliki broj hrabrih vojnika iz Bosne i Hercegovine.

Ovdje ne želimo da govorimo o junačkim podvizima, već da se podsjetimo da je i oprost dio života koji nam omogućava da gradimo budućnost.

Budućnost će nam omogućiti bolji i razumljiviji zajednički život ukoliko poznajemo istoriju i iz nje izvučemo pravu pouku.

Pošto postoje različite istine, zavisno od toga sa koje strane rijeke je posmatramo, naš zadatak je da pronađemo zajednički nazivnik istorije sa kojim svi mogu da žive.

Prije svega je važno pronaći put kako ne bi došlo do ratnih dejstava.

Ako nastaje tuk na utuk radi razbijenog prozora; ako je prva pomisao odgovoriti komšiji razbijanjem njegovog prozora, nastaje jedna spirala koja nas vuče na dolje. Ukoliko pak se postavi pitanje zašto je komšija razbio moj prozor, odnosno kako se može prozor popraviti, već smo na boljem putu.

Medjutim, najbolji put je njegovati komšijske odnose tako da uopšte ne dođe do razbijanja prozora na bilo kojoj strani.

Zbog toga smo danas ovdje, da se na ovom mjestu vratimo sebi i zajedno kreiramo našu budućnost.

Neka priznata bosanska nacionalna manjina u Austriji da svoj doprinos tom putu.

Siradj Duhan,

Predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji i EU